Ako ćemo gledati županijske lige iz četiri dalmatinske županije, 99% ljudi će Šibensko – kninsku ŽNL označiti kao najslabiju. Gledajući županijske nogometne saveze, opet je Nogometni savez županije Šibensko – kninske najslabiji. Organizacijski, ali i brojem klubova kaskaju za ostatkom Dalmacije. Dok broj aktivnih klubova ovisi o drugim čimbenicima, ŽNS bi trebao poraditi na ozbiljnosti ŽNL, ali i vidljivosti i promociji samog Saveza, prvi korak je web stranica.
No, NSŽŠK ove sezone ima dvije perjanice i još dva kluba koji su na dobrom putu da i oni budu perjanice. A sve to samo s devet klubova i ostatak Dalmacije zbog može biti ljubomoran, no NSŽŠK nema tu velike zasluge, one idu prvenstveno na adresu vodećih ljudi tih klubova, prije svega Željka Karajice i Marija Paića koji poput lokomotiva vuču svoje klubove. Naravno, nisu sami, ali bez njih bi sve ove stvari bile gotovo pa nezamislive.
Šibenik se bori za ulazak u SuperSport HNL, elitni rang hrvatskog nogometa. Šest kola je do kraja, a Narančasti zaostaju dva boda za Zrinskim. Nadamo se ulasku Šibenika u SuperSport HNL, ali i bez toga Šibenik raste i na drugim poljima, vidljiva su ulaganja novih vlasnika u infrastrukturu. Šubićevac se ušminkava, od tribina do klupske zgrade, u planu je gradnja južne tribine, a teren u Crnici je dobio novi travnjak i tu bi seniori trebali trenirati. Rekli bismo, dolaskom Karajice, brand HNK Šibenik konstantno raste i kroz dvije do tri sezone Narančaste vidimo u top 5 hrvatskih klubova.
Priča druga ili prva, kako želite, je Zagora. Veliki klub iz malog Unešića, mjesta koje po popisu stanovništva iz 2021. ima 265 stanovnika, a uzimajući u obzir stalni pad broja stanovnika danas ima možda i pedesetak ljudi manje već drugu sezonu drži vrh 3. NL jug. Trenutno su u ligi klubovi iz gradova poput Splita, Zadra, Dubrovnika, Kaštela, Sinja, Makarske, Metkovića… Neki od njih imaju više djece u omladinskom pogonu nego Unešić stanovnika no to ne spriječava Zagoru da ruši rekorde. Saša Glavaš ove sezone potpisuje 13 prvenstvenih pobjeda u nizu, teško se sjetiti sličnog pothvata nekog kluba u natjecanjima pod HNS-om osim Dinama koji je prije 16,17 godina ima 28 pobjeda u nizu.
Dolaskom Marija Paića Mape na čelo kluba, krenuo je uspon Zagore, a je li ovo trenutno vrhunac, ne bi se kladili. Druga NL je iz ove perspektive realan cilj, ali stalnim rastom ni Prva NL nije nedohvatljiva kroz nekoliko sezona. Iza Zagore je cijela jedna mikroregija koja je uvije bila puna talentiranih igrača, ali i uspješnih političara, poslovnih ljudi… Pa i novi predsjednik Hajduka, Ivan Bilić je iz Pakova Sela, mjesta udaljenog nekoliko kilometara od Unešića, a rođak mu je Slaven Bilić.
Ništa ne dolazi preko noći, slagala se ova momčad nekoliko godina, tražila ta kemija, a kroz svo to vrijeme nisu zanemareni omladinski pogon ni infrastruktura. Onaj tko je bio na Borovištu primjerice 2016. godine i sad, zna razliku. Postavljeni su reflektori, napravljena nova tribina, uređene svlačionice, izgrađena je nova klupska zgrada, kafić i fan shop, zamijenjene sjedalice na staroj tribini… Bit će toga još mogli bi napisati jer uskoro kreće izgradnja terena s umjetnom travom.
Treba spomenuti još dva kluba koji također rade velike stvari, Marin Mikšić od Vodica je stvorio stabilnog trećeligaša koji ovog proljeća gura vrlo dobro te su po učinku četvrta momčad drugog dijela 3. NL jug. Ulazak Šibenika i Zagore u viši rang bio bi veliki dobitak i za Vodičane, prije svega zbog igračkog kadra. Četvrti klub iz ove priče je Dinara, vodeća u 1. ŽNL koja bi kroz kvalifikacije mogla u 3. NL jug. Bez obzira na to predsjednik Dragan Miličević i Uprava rade velike stvari. Najavio je Miličević prije dvije godine dolaskom na funkciju da će Dinara biti velika jer to zaslužuje, na dobrom su putu. Oni su također dosta ulagali u infrastrukturu, od reflektora do svlačionica.
Ostvare li se planovi, od devet klubova skoro polovica će biti izvan ŽNL, možda je na redu ŽNS da probudi neke sredine ili klubove, poput Skradina i SOŠK-a koji bi mogli imati potporu Nacionalnog parka Krka. Prava je šteta što mjesta poput Rogoznice, Primoštena, Pirovca ili otoka Murtera nemaju uopće nogometni teren.
Rasprava