U šestom jesenskom gostovanju jadranaši su upisali prvi poraz na strani. Ako je po zakonu velikih brojeva ništa čudno, svakoj seriji dođe kraj. Međutim, način na koji su plavi s ušća Neretve, ovoga puta bijeli, „potonuli” u Varaždinu nisu baš česti i uobičajeni. Ali, nogometna igra bogata je raznoraznih scenarija, pa momci s Jadranova mogu u konačnici samo žaliti za propuštenim.
Imali su učenici trenera Darka Cvijanovića veći dio susreta sve u svojim rukama i nogama, a onda u ludoj i infarktnoj završnici sve prosuli. Po prikazanom i razvoju situacije na travnjaku nije se dalo naslutiti da će se sve odlučiti u samoj završnici kada su domaći narančasti s dva brzopotezna pogotka okrenuli zaostatak i stigli do punog plijena.
Naime, domaćini su poravnali u 90. minuti preko Marka Pavlaka, a u 92. Ivan Dolovski donio je veliko slavlje Varaždincima. Oba pogotka postigli su igrači koji su u nastavku ušli u igru, oba puta bile su to situacije nakon ubačaja u šesnaesterac gostiju, gdje su u gužvi najbolje i najbrže reagirali spomenuti strijelci.
Možda se u toj završnici nepovoljnoj po jadranaše osjetio izostanak iskusnih Petra Raguža i Nikole Šunjića, ali to je već u sferi nagađanja u stilu lako je biti general nakon bitke.
Kapetan jadranaša Nikola Rodin smireno je prokomentirao prvi gostujući poraz:
– Tvrda utakmica, na drugoj strani je bila dobra i dosta iskusna momčad Varteksa. Imali smo i prije gola svoje prilike za povesti, a nakon vodstva imali još dvije, od toga i vratnicu Vučkovića. Sve je bilo pod kontrolom, domaćini do 80. minute bez prilike. Nakon toga smo posljednjih 15 minuta bili u podređenom položaju, primila dva gola i nažalost ostali bez bodova.
A, na opasku kako će ovakav poraz utjecati na momčad i kako se što prije vratiti u „normalu” kratko i jasno je naglasio:
– Poraz kao i svaki drugi, ne znam zašto bi tako loše utjecao na momčad. Idemo se okrenuti dvjema domaćim utakmicama, pokušati osvojiti šest bodova i zadržati se pri vrhu ljestvice.
Nova iskušenja za plave slijede na Jadranovu, na ušće Neretve zaredom stižu Lučko, pa Đakovo Croatia.
Rasprava